Feb 12, 2009

DIJASPORA Moravski Hrvati
dobivaju svoj kulturni centar 60 godina nakon raseljavanja

Hrvatski dom za moravske Hrvate ■
Moravski Hrvati, poput ostalih gradišćanskih Hrvata
u novu domovinu preselili su se u 16. stoljeću
Marijan LIPOVAC (Vjesnik, 04,12,2008, str.25)

Moravski Hrvati, najsjeverniji ogranak Gradišćanskih Hrvata u petak će napokon dobiti svoj dugo očekivani kulturni centar
Hrvatski dom koji će u selu Jevišovki svečano otvoriti hrvatski premijer Ivo Sanader. Dom će se nalaziti u nekadašnjoj zgradi župnog ureda čiju kupnju i uređenje je financirala hrvatska vlada, i u njemu će se izložiti predmeti tradicionalne kulture hrvatske manjine, od narodnih nošnji do raznih predmeta, fotografija, pisama i pisanih dokumenata.
Hrvatski dom »To će biti muzejska i dokumentacijska zbirka hrvatske manjine u Češkoj. Svi su pozvani na prikupljanje povijesne građe, a stručni nadzor nad njenom obradom, konzerviranjem i načinom prezentacije preuzet će Regionalni muzej u Mikulovu s kojim hrvatsko veleposlanstva obavlja potrebne konzultacije oko adaptacije prostora i njegova opremanja. Pored toga, Hrvatski dom će imati svoju knjižnicu, prostor za sastanke, predavanja, izložbe«, kazao nam je hrvatski veleposlanik u Češkoj Marijan Ramušćak. Pritom posebno ističe zasluge Josefa Lavičke iz Beča koji redovito obilazi rodnu Jevišovku i prikuplja materijal za buduću zbirku. Otvaranje Doma prilika je za podsjeæanje na tužnu sudbinu hrvatske manjine u Češkoj, čiji pripadnici su nakon više od 400 godina života među Česima i Nijemcima 1948. raseljeni u 118 mjesta širom Češke kako bi im se zatro svaki trag. Raseljeno je 306 obitelji, a u svakom mjestu moglo ih je živjeti najviše tri. Dobar poznavatelj problematike moravskih Hrvata, publicist Franjo Vondraček koji je prije nekoliko godina o njima snimio dokumentarni film podsjeća da su Moravski Hrvati poput ostalih gradišćanmentima Hrvati prvi put spominju 1539. Na njihovim posjedima nastaju sela Chorvatská Nová Ves, Hlohovec i Poštorna. U Moravskoj su Hrvati unaprijedili poljoprivredu, a posebno su se istaknuli kao vinogradari.
Već krajem 17. stoljeæa poèeli su germanizacija i bohemizacija Hrvata, tako da je 1918. Hrvata u Moravskoj bilo tek 1700, uglavnom u tri sela - Dobré Pole, Nový Prerov i Frelichov, ili hrvatski Frielištof«, kaže Vondraček. Tragedija moravskih Hrvata počela je 1938. kad pogranični dijelovi Češke postaju dio nacističke Njemačke. Izbijanjem Drugog svjetskog rata Hrvati su bili prisiljeni odlaziti u Wehrmacht i boriti se na istočnom bojištu gdje su mnogi ostavili živote. Zbog toga su nakon obnove Čehoslovačke 1945. proglašeni kolaboracionistima i kao što su Nijemci Benešovim dekretima iseljeni u Njemačku, slična sudbina zadesila je i Hrvate. U Frielištof su doseljeni Slovaci iz Rumunjske i Bugarske, a selo je promijenilo ime u Jevišovka prema istoimenom potoku. Najmasovnije iseljavanje Hrvata uslijedilo je nakon što su komunisti u veljači 1948. potpuno preuzeli vlast u Čehoslovačkoj, a položaj im je još više otežao sukob Tita i Staljina zbog čega su Hrvati uz raniju optužbu za suradnju s nacistima optuženi i da simpatiziraju Tita. Raseljeni diljem Češke, mnogi Hrvati u doba komunizma prešućivali su svoje porijeklo ili čak izbjegavali kod kuće s djecom govoriti hrvatski, što je pridonijelo gubljenju hrvatskog identiteta i daljnjoj asimilaciji. Situacija se promijenila nakon pada komunizma kad su mnogi Hrvati podnijeli zahtjeve za povratak oduzete imovine, no zahtjevi su im odbijeni, budući da su u doba komunizma dobili odštete koja su, međutim, bile više nego simbolične jer su iznosile tek nekoliko kruna. Moralnu zadovoljštinu Moravski Hrvati dobili su 6. rujna 1999. kad je vlada premijera Miloša Zemana utvrdila da je njihovo protjerivanje bilo »čin politièki motiviranog nasilja prilikom kojega je došla do izražaja primjena principa kolektivne krivnje, koji je u suprotnosti s temeljnim ljudskim i građanskim pravima«. Vlada je poručila da progon Hrvata smatra nehumanim i izrazila »žaljenje zbog nepravdi i krivnje što su pogodile hrvatsku manjinu u našim zemljama« te je financijski pomogla postavljanje spomenika na groblju u Jevišovki na koji su uklesana prezimena svih Hrvata koji su nekad živjeli u tom selu. Moravskih Hrvata danas ima oko 800, a mnogi od njih okupljaju se svake prve nedjelje u rujnu u Jevišovki povodom blagdana mjesne zaštitnice sv. Kunigunde kad se obilježava Dan hrvatske kulture. Osim na groblju i u crkvi, od sada æe se moæi okupljati i u Hrvatskom domu koji æe trajno podsjećati da su prostore južne Moravske do prije 60 godina nastanjivali Hrvati.




No comments: